ZRIN
Kotarski sud u Dvoru na Uni presuđuje da se konfiscira “celokupna imovina pokretna i nepokretna svih stanovnika mjesta Zrin. Narodnih neprijatelja i to bez obzira gdje se takova nalazi imovina.
Zrin i zločini partizana (pogledajte kasnije i video - ZRIN). Tijekom Drugog svjetskog rata Komunistička partija Jugoslavije/Hrvatske i partizanski pokret izričito su tvrdili kako im je strano nasilje i nezakonitost.
U poslijeratnoj Jugoslaviji komunističke vlasti iskazuju iste stavove. Nasuprot tomu, mnogobrojni događaji opisani u ovom dokumentu prikazuje znatno drukčije stanje.
Sudbina mjesta Zrina i njegovih stanovnika tijekom Drugoga svjetskog rata i u neposrednom poraću. Paradigmatska je za razumijevanje partizanske i komunističke represije i zločina.
Zrin su nakon borbe zauzeli i spalili partizani 9. rujna 1943. Tada je, i 10. rujna 1943. poginulo ili, pak, nakon zarobljavanja pobijeno i stotinjak branitelja i stanovnika Zrina, a ostali su izbjegli ili prognani.
OZN-a za Baniju izvijestila je 20. prosinca 1944. OZN-u II. za Hrvatsku da je Glavni štab NOV i PO Hrvatske “odobrio da se Zrinj spali što je i učinjeno”. Štoviše, nakon rata je Kotarski sud u Dvoru na Uni presudio 7. veljače 1946. da se konfiscira “celokupna imovina pokretna i nepokretna svih stanovnika mjesta Zrinj Narodnih neprijatelja i to bez obzira gdje se takova nalazi imovina.
Tko je naredio da se spali ZRIN ?
Ivan Rukavina (Otočac, 26. siječnja 1912. – Zagreb, 3. travnja 1992.), general armije, sudionik Španjolskog građanskog rata, narodni heroj Jugoslavije, političar.
Kao zapovjednik Glavnog štaba Hrvatske, sudjelovao u odluci da u rujnu 1943. godine partizani spale veliko hrvatsko selo Zrin.
Represija i zločini nad poraženima i neprijateljima činjeni su na temelju donesenih odluka, uredaba i zakona ili izravnog ili neizravnog naloga sudionika partizanskog pokreta i članova Komunističke partije Jugoslavije.
No, istovremeno su česta pojava i izvansudske represije i zločini. Odnos vlasti, od najviših do najnižih razina, prema samovoljnim represijama i zločinima na temelju osobnih, političkih ili nacionalnih
razloga, posljedica je i ratnog i revolucionarnog ozračja u Hrvatskoj i Jugoslaviji.
Nekažnjavanje počinitelja proizlazilo je i iz nemoći vlasti zbog masovnosti takvih djela i velikog broja onih koji su ih činili. Često i najčešće zbog nezainteresiranosti vlasti, jer počinitelji su ipak “naši”, a žrtve su ionako “njihovi”.
Javni tužitelj FD Hrvatske ukazuje 14. srpnja 1945. javnom tužitelju DF Jugoslavije na niz poteškoća nastalih uz ostalo i samovoljom JA, OZN-e, Narodne milicije i raznih tijela “narodnih” vlasti, koji su “u danima velikih zarobljavanja, a i poslije, naredjivali i dopuštali ubijanje bez suda, javno ili čak po nekim neodgovornim elementima nevine ljude, ubijene ostavljali skoro nezakopane i si. […].”
Samo jedan od dokaza "partizanske pravde" u primjeru "Zrin" !
1946., veljača 7. Dvor na Uni
Broj 1.2/46-2
P R E S U D A
U I M E N A R O D A
Kotarski sud u Dvoru na Uni po predsedniku suda Vujičić Nikoli kao predsedniku vjeća te Roksandić Janku poptredsedniku suda i Zastavniković Ozrenu sekretaru suda kao članovima vijeća i Pantelić Draganu zapisničaru u predmetu Kotarskog N.O.a. u Dvoru na Uni na danas 7 februara 1946 održanoj nejavnoj raspravi
p r e s u d i o j e
U smislu člana 28 zakona o konfiskaciji a na osnovu podataka iz spisa Kotarskog N.O. u Dvoru na Uni odjel unutrašnjih poslova od 2/II-1946 broj 362/46 prema kojim podatcima su svi stanovnici mjesta Zrin za borbu sposobni vodili borbu protiv N.O. V.a zatim u koliko nisu streljani ubijeni ili poginuli pobjegli su u toku rata: Konfiskuje se celokupna imovina pokretna i nepokretna svih stanovnika mjesta Zrin Narodnih neprijatelja i to bez obzira gdje se takova nalazi imovina.
U koliko bi se naknadno ustanovilo da se pojedina lica od žitelja mjesta Zrin nebi imala smatrati Narodnim neprijateljima postupaće se u pogledu i u smislu člana 8 pomenutog zakona t.j. vratiće im se ili naknaditi vrednost oduzete imovine odnosno u smislu člana 6 i 29 zakona o konfiskaciji ostaviće im se u koliko je nužno za uzdržavanje uže obitelji osudjenog narodnog neprijatelja.
Ova se presuda u smislu pomenutog zakona ima smatrati izvršnom. Presuda se dostavlja upravi narodnih dobara kod Okružnog narodnog odbora Banije u Petrinji, Javnom tužiocu Okruga Banije u Petrinji, Službenom listu F.N.R.J. u Beogradu, i Narodnim novinama u Zagrebu, radi obnarodovanja, zatim Kotarskom Narodnom odboru u Dvoru na Uni, Kostajnica, Sunja, Petrinja, i Gradskom odboru u Sisku, radi objavljenja na uobičajeni način putem svih područnih Mjesnih odbora, te ovosudnom gruntovnom uredu.
O b r a z l o ž e n j e
Kotarski Narodni odbor u Dvoru na Uni dostavio je ovom sudu 2/II-1946 pod brojem 362/46 u smislu člana 28 zakona o konfiskaciji, popis nekretnina i imovine svih žitelja mjesta Zrinj, kao ratnih zločinaca i narodnih neprijatelja koji su u toku rata streljani, ubijeni, poginuli ili pobjegli.
U smislu propisa cit. zakona imaju kotarski sudovi izreći presudu o konfiskaciji cijelokupne imovine odnosnih lica kao ratnih zločinaca, bez obzira gdje se njihova imovina nalazi.
Iz mjesta Zrin koje je prema utvrdjenju kotarskog Narodnog odbora u Dvoru na Uni u cijelosti i skupno davalo otpor. Te se borilo protiv Narodno oslobodilačke-vojske pobjegla su sva lica t.j. svi stanovnici- u koliko nisu strijeljani, ubijeni ili pobjegli- te je u pogledu svih stanovnika toga mjesta valjalo donijeti presudu o konfiskaciji.
Obzirom na okolnost, da je mesto Zrinj porušeno usled borbi, uništena sva arhiva mjesnih ustanova i vlasti, tako da nema mogućnosti, da se utvrdi ni koje su obitelji ni koja lica pojedinačno nalazila u mjestu za vrijeme borbi vodjenih protiv N.O.V. niti koja su pobjegla, valjalo je izreći skupnu presudu za sve žitelje odnosnog mjesta, a u koliko bi se naknadno ustanovilo, da pojedina lica od žitelja mjesta Zrinj, nebi imala da se smatraju narodnim neprijateljima, postupaće se u pogledu istih shodno u presudi citiranim zakonskim propisima o konfiskaciji.
S.F. - S.N.
Kotarski sud
U Dvoru na Uni dne 7 februara 1946.
M.P.866 Predsednik suda: Vujičić.
Sud
Za tačnost otpravka
Pretstojnik-upravitelj odjeljenja
sudske pisarnice:
potpis nečitak
Ne zaboravite, podijelite istinu !
Zrin je mjesto gdje su hrvatski ljudi doživjeli agresiju i genocid, masovna ubojstva, mučenja, zarobljavanja, progon, razaranja crkvi, škola i hrvatskih domova. Taj su identitet željeli uništiti ubojice 1943. godine kada je ubijen svaki treći Zrinjanin, 291 nevin civil, a preostali stanovnici, žene i djeca su raseljeni, uglavnom u Slavoniju.
Preporučite našu mrežnu stranicu: epovijest.com, skrivena-povijest.com
Obzirom na zakon o povratu imovine koja je nezakonito oduzeta za vrijeme komunističkog režima u DFJ, FNRJ i SFRJ, je li previše očekivati da se imovina vrati žeiteljima Zrina (nasljednicima) i ponovo oživi gradić?